UZ 99. OBLJETNICU SMRTI Milan Neralić (26. veljače 1875. – 17. veljače 1918.)

0
119

Piše: Teodora Vlašić, profesorica povijesti u Srednjoj školi Slunj
Prema statističkim podacima koje su novinari objavili tijekom održavanja ljetnih Olimpijskih igara u Riju 2016. godine, Hrvatska je u odnosu na broj stanovnika peta država po broju osvojenih medalja. Usprkos već tradicionalno slaboj materijalnoj potpori „odozgo“, hrvatski sportaši postižu vrhunske rezultate u različitim sportskim disciplinama.
No, kad počinju priča o hrvatskom olimpizmu i zbrajanje uspješnih rezultata? Od samih početaka! Tragove pratimo iz Slunja!
Francuski pedagog i povjesničar Pierre de Coubertin, svjestan važnosti sporta u oblikovanju zdravlja mladih ljudi, zanosio se idejom obnove antičkih olimpijskih igara. One su se održavale u antičkoj Grčkoj od 776. prije Krista, sve dok ih rimski car Teodozije nije ukinuo 393. godine. U tom razdoblju održale su se 293 igre, a za vrijeme njihova održavanja među Grcima je vladao sveti mir. De Coubertin je osnovao Međunarodni olimpijski odbor, koji je odlučio da se „Igre prve Olimpijade modernog doba“ održe u domovini olimpizma – Grčkoj, u Ateni 1896. Na programu prvih modernih Olimpijskih igara, uz ostale sportove – atletiku, biciklizam, jedrenje, jahanje, kriket, kroket, streljaštvo, streličarstvo, gimnastiku, nogomet, plivanje, tenis, golf, polo, potezanje konopa, pelotu, ragbi, vaterpolo i veslanje – bilo je i mačevanje.
Na drugim Olimpijskim igrama održanim u Parizu 1900. nastupio je Milan Neralić. Nastupio je za Austro-Ugarsku i osvojio brončanu medalju u mačevanju u natjecateljskoj skupini sablja. U natjecanju za učitelje mačevanja – profesionalce pojedinačno u konkurenciji dvojice legendarnih Talijana Contea i Santelija te pet Francuza, od kojih su tri legende – Delibes, Hebrant i Michaux – osvaja brončanu medalju! U poluzavršnici je izgubio od talijanskog mačevaoca Itala Santellija. Ta se brončana medalja čuva u Olympia Sportmuseumu u Beču.
Pariške igre zanimljive su iz više razloga. Suprotno očekivanjima Grka da će se Igre nastaviti održavati isključivo u njihovoj domovini, Igre u Parizu održane su kao prateća manifestacija Svjetskoj izložbi. Bile su karakteristične po tri detalja: trajale su gotovo pet i pol mjeseci, na njima su nastupile i sportašice i bile su najlošije organizirane Igre u povijesti.
Tko je Milan Neralić? Kako se našao u Parizu? Rođen je 26. veljače 1875. u Slunju u obitelji Mijata Neralića, kao najstariji od šestero djece. Osnovnu školu, tada Građansku školu, završio je u Slunju, a dva razreda Kraljevske mužke škole u Petrinji. Zbog raznih nestašluka i nepokoravanja autoritetima iz te je škole izbačen pa se prijavio u vojsku u Karlovcu. U vojnoj školi bio je zamijećen kao dobar sportaš – dizač utega i plivač, a navodno je publiku znao zadiviti odvažnim skokovima u Koranu.
Nakon što je postao časnik u austrijskoj vojsci, poslan je na tečaj za vojnog učitelja mačevanja i tjelovježbe u Bečko Novo Mjesto. U školu je ušao s ocjenom: „zbijen, zdepast, troma i neelastična hoda, ali perspektivan mačevalac i vježbač na spravama“. Prema toj ocjeni, vjerovalo se da u školi mačevanja neće uspjeti i da će biti vraćen u pukovniju. U školu su primani samo najperspektivniji mačevaoci iz Austro-Ugarske.
Nakon tri mjeseca vježbanja u školi je bila stroga selekcija. Na prvom ispitu Neralić je dobio negativnu ocjenu. Zamolio je zapovjednika da mu pruži priliku za popravak. Iskrena molba i odlučnost imponirali su zapovjedniku i dobio je još jednu priliku. Neralićeva snažna volja došla je do punog izražaja. Rad nogu vježbao je u spavaonici, a kad mu je to bilo zabranjeno, nastavio je s vježbanjem na tavanu i do ponoći. Kad mu je i to mjesto za vježbanje bilo zabranjeno, nastavio je u podrumu vojarne. Da mu se noga ne bi pomicala u ispad, vezao ju je za zid ili tavanicu. Tako je usavršio mačevalački ispad. Nakon nekoliko mjeseci, na ponovnom ispitu, Neralić je dobio ocjenu odličan!
Uporan i vješt ubrzo je postao vojni učitelj mačevanja prve kategorije. Rad nogu usavršio je do te mjere da je prvi je u povijesti primijenio “leteći ispad”, munjeviti ubod protivnika iz visokog skoka.